FOTO, VIDEO / Palestinski politolog: Radikalno izraelsko vodstvo najveća je prepreka miru

UN-ova izvjestiteljica Francesca Albanese kratkim se intervjuom uključila u specijalni program N1 televizije posvećen drugoj obljetnici krvavog napada Hamasa koji je započeo neslućenu izraelsku odmazdu.

"Izrael nije imao legitimno pravo da započne rat jer okupirani palestinski teritorij nije nezavisna država, već država rođena u zarobljeništvu", kazala je.

"Nitko je ne plaća za ovu ulogu", govori vanjskopolitički novinar Esmir Milavić. Taj osobni efekt, smatra, vrlo je važan.

"Oni koji podržavaju Palestinu smatraju da nije dovoljno direktna, no jako dobro povezuje genocid u Gazi s onim u BiH, ali i Ruandi. Neki se čak vraćaju i do Armenije s tom usporedbom"; govori novinar i napominje da su stručnjaci vrlo konzistentni u pojašnjavanju čimbenika koji ovu invaziju

Francesca Albanese jedna je od kandidatkinja nominiranih za Nobelovu nagradu za mir koja se dodjeljuje ovaj petak.

U program se uključio Esmir Milavić, vanjskopolitički novinar. U razgovoru s Ninom Kljenak govorio je o patnji Palestinaca kojoj svakodnevno možemo svjedočiti preko naših malih ekrana.

"Kada je krenuo rat u Ukrajini govorili smo da se je to prvi rat koji se događa u realnom vremenu, no kad je krenula Gaza smo shvatili da je to - ništa. Ovo je u potpunosti livestreamano, gledamo to na društvenim mrežama, na svim drugim komunikacijskim kanalima", rekao je Milavić i upravo društvene mreže istaknuo kao glavni kanal informiranja o događanjima u Gazi s obzirom na broj ubijenih novinara u Gazi.

"Ovo je novi vid praćenja rata. Amanpour mi je rekla razliku između Srebrenice i Gaze - u Gazu ne može ući niti je vidjeti. To otežava da shvatimo kompleksnost situacije", podsjeća Milavić.

Reutersove fotografije prikazuju razmjere destrukcije izraelskih napada na luku u Rafahu kao i na grad Gazu.

Gaza i Zapadna obala – rat na dva kolosijeka

Izrael razara Gazu, ali paralelno preoblikuje i Zapadnu obalu. U sjeni rata, urušava se arhitektura uspostavljena sporazumima iz Osla: sustav ograničene palestinske samouprave nestaje pred očima.

• U Jeninu izraelske snage provode višemjesečna stalna raspoređivanja, buldožeri i tenkovi razgrađuju čitave kvartove, a autoritet Palestinske samouprave se urušava.
• Deseci novih kontrolnih točaka, širenje naselja i financijski pritisci dodatno guraju Palestinsku samoupravu prema kolapsu.

Treba li mala zemlja imati stav kada se radi o pitanjima koja određuju politički i sigurnosni pejzaž na svjetskoj razini kao što to čini izraelska invazija na Gazu?

Ključno političko pitanje

"Ključno političko pitanje za našu političku elitu je - jesmo li na strani međunarodnog prava (u što se ubraja i međunarodno ratno pravo i ljudska prava, ali i provedbu rezoluciju UN-ovog Vijeća sigurnosti) ili smo na strani onih koji ništa od ovog ne spominju", jasan je Božo Kovačević.

Ističe da je neosporno da je Hamas izveo neviđeni teroristički napad 7. listopada, ali kako kaže, "antiterorističke operacije se ne provode neselektivnim ubijanjem. U jednom trenu je više od 100 palestinske djece bilo ubijano dnevno", nadodaje i da je Izrael vrlo efikasan u eliminaciji terorističkih meta, kao što je pokazao u slučaju Hezbolaha. No...

Izraelski cilj u Gazi - eliminacija Palestinaca

"Izraelski cilj nije eliminacija Hamasa - to je samo izgovor za odstranjenje palestinske populacije Gaze", kaže pa nastavlja:

"Dipomatska priznanja su bila pritisak prvenstveno na SAD da promijene politiku i da kaže Izraelu da mora stati. Utoliko je naša Vlada pogriješila - one se pojavljuje u ulozi opravdavanja izraelske vojske i sigurnosnih snaga u Gazi", govori vanjskopolitički političar.

Ibrahim Rabaia, palestinski politolog uključio se uživo iz Ramallaha u Zapadnoj Obali.

Kako Palestinci gledaju na stanje u Gazi?

"Vrlo je teško to procijeniti po osjećajima ljudi - oni konstantno proživljavaju traumu. Kad razgovarate s njima, imate osjećaj da je to normalizirano i da su prihvatili situaciju, no oni ne shvaćaju što se događa. Izgubili smo 200 tisuća Palestinaca, to su brojni ranjeni i raseljeni. 75 posto Gaze je uništeno", rekao je Rabaia.

"Najbolnije je što ljudi gube nadu i izgubili su vjeru u rješenje", govori politolog.

Nakon dvije godine, govori Palestinac, "nismo više isti."

Dvije trećine Palestinaca ne vjeruje liderima

"Sve se promijenilo - društveno tkivo, ekonomske strukture. Sve više razmišljamo o budućnosti, o mogućim rješenjima. Dvije trećine Palestinaca ne vjeruje ni liderima ni frakcijama", podcrtava i navjvažnije - trebaju bolju budućnost.

"Trebaju svoju državnost i bolju političku situaciju", kazao je osvrnuvši se i na Hamas. "Radi se o arapskim i islamskim državama koje su izvršile pritisak na Trumpa i rekle - moramo okončati rat, a to je i naše gledište", ističe i napominje da se u ovom trenutku odvijaju pregovori o jamstvima Palestinaca o kojima "nitko ne govori".

O američkim jamstvima

"Ovdje se ne vjeruje američkim jamstvima. Prema našem iskustvu sa SAD-om i 30 godina iskustva s pregovorima s Izraelom... Pokušali su se nametnuti kao posrednik, ali dio su problema. Ne odvaja se izraelsko i američko mišljenje i stav", rekao je palestinski politolog o percepciji sukoba kako ga doživljavaju Palestinci.

Dva najveća straha

Čeka ih proces. "Počet će s oslobađanjem talaca, pripremat ćemo se za obnovu, nosit ćemo se s posljedicama genocidnog rata, a otvorit će se i pitanje oslobađanje izraelskih naselja kao i skrivena aneksija vezana uz proširenje ovih naselja. Nadamo se i postići novi politički korak - omogućavanje političkog procesa u svrhu dobivanja neovisne palestinske države.

Bojimo se dvije stvari - 1. da će se proces urušiti nakon oslobađanja talaca i 2. buduća perspektiva. Naime, američki pristup se odnosi na upravljanje sukobom. Amerikanci nastoje vratiti Izraelce i ciklus nasilja će se možda - opet ponoviti. To je naš najveći strah", rekao je Ibrahim Rabaia i dodao da je "radikalno izraelsko vodstvo najveća prepreka miru i budućnosti".

Sefi Kedmi, izraelski politolog uključio se iz Migdala.

Podsjeća na udarce koje je pretrpio Hamas kao odmazdu na napad 7. listopada.

"Hamas je oslabljen. Gotovo cijelo političko i vojno vodstvo je eliminirano, a ubijeno je oko 25 tisuća boraca. Mediji često ignoriraju broj Hamasovaca i ističu samo civile", rekao je.

Što će se promijeniti za Izrael ako se taoci oslobode, kao što se Hamas obvezao učiniti?

"Sve. Opet ćemo moći disati kao ljudska bića i to će utrti put za okončanje rata", smatra Kedmi koji nadodaje da su taoci jedini uvjet za vođenje rata.

Zacijeljivanje Izraela i dvodržavno rješenje

Govori da će Izrael, po postizanju sporazuma, morati zacijeliti, a da se palestinski obrazovni i medijski sustav mora promijeniti. "On je i doveo do rata", tvrdi.

"Izrael će moći zacijeliti vlastite unutarnje rane i nastaviti s međunarodnom integracijom, proces koji je Hamas pokušao onemogućiti", kaže politolog. Osvrnuo se i na dvodržavno rješenje.

"Ono je vrlo realistično, više nego ikad do sad. Oba naroda moraju naučiti živjeti jedni uz druge. Neke od prepreka mogu se riješiti okončanjem rata i izbacivanjem Hamasa iz Gaze", predviđa i napominje da će i tisuće palestinskih zarobljenika biti oslobođeno i ekskulpirano.

Iz Rima, odakle se intenzivira popora Gazi na ulicama, javlja se Željko Pantelić.

Neposredni pregovori Hamasa i Izraela započeli su u Egiptu u ponedjeljak. Očekuje li neku vrstu dogovora i proizlazi li Trumpova motivacija iz želje za Nobelovom nagradom za mir? "Jedina njegova noćna mora su Epsteinovi dosjei", smatra novinar i nastavlja: "Prilično sam pesimističan, znajući kako su tekli prethodni pregovori unazad nekoliko desetljeća.

Pitanje je, ako i do dogovora dođe, hoće li se i kako implementirati sporazum", govori.

Uloga Katara i obećanje Netanyahuovog pomilovanja

Dvije indicije međutim, ohrabruju.

Prva je da je Trump uspio Netanyahua uvjeriti uz Herzogovu pomoć, da će ga pomilovati u procesima koji se odnose na korupciju. Upravo zato je, smatra on, izraelski premijer napravio zaokret. Podsjeća, "nezamislivo je da bilo donedavno da on odustane od aneksije Zapadne Obale, a kamoli da povuče vojsku odatle".

Druga je značajka zaključuje Pantelić, iznimno bitna uloga Saudijske Arabije i Katara za kojeg ističe da je glavni financijer Hamasa.

"Nije slučajnost da u SAD-u i Europi, od 2015, odnosno od Bataklana nemamo organizirane islamističke napade na Zapadu. Zašto? Jer je on dao do znanja Katru, UAE-u te Saudijskoj Arabiji da neće financirati platformi koje regrutiraju teroriste", napominje.

1948., 1967. i U 20. stoljeću broj Židova raste dolaskom iz Europe, osobito nakon Holokausta. Do 1947. čine trećinu stanovništva, a UN predlaže podjelu Palestine na židovsku i arapsku državu, što Arapi odbijaju.

Izrael proglašava neovisnost 1948., nakon čega slijedi rat s pet arapskih država. Do primirja 1949. Izrael širi teritorij, a oko 750.000 Palestinaca postaje izbjeglicama – događaj poznat kao Nakba.

Istovremeno, stotine tisuća Židova napušta arapske zemlje i doseljava u Izrael.

Napetosti rastu i kulminiraju Šestodnevnim ratom 1967., nakon kojeg Izrael zauzima Zapadnu obalu, Gazu i Istočni Jeruzalem. Okupacija tih područja traje do danas. Mir s Egiptom potpisuje tek 1979., vraća Sinaj, ali pripaja Istočni Jeruzalem i Golansku visoravan – što međunarodna zajednica ne priznaje.

Na Zapadnoj obali i u Istočnom Jeruzalemu nalazi se oko 160 izraelskih naselja u kojima živi približno 700.000 Židova. Njihov broj, kao i palestinski teritorij kojeg kontroliraju, polako ali sigurno raste.

Palestinci traže uklanjanje svih naselja koja se prema međunarodnom pravu smatraju nezakonitima, međutim Netanyahuova aktualna vlast je nakon dolaska na vlast 2022. najavila proširenje naselja.

"Ovo što je stavljeno na stol (Trumpov plan) opet je obilježeno brzinom", kaže i napominje da pregovori ne mogu nakon višedesetljene borbe samo tako razriješiti situaciju, ali može doći do nekog tipa "zaustavljanja razarnja, što doduše neće biti ni pola koraka", smatra Jakovina.

Što je Netanyahu bez Hamasa?

"Netanyahu jako dugo traje. Za Izrael je najopasnija promjena atmosfere u svijetu. Zemlja koja je trebala biti poruka nade, s idejom i upornošću na kojoj je nastala, pretvorila se u daleku prošlost", kaže Jakovina.